Cilj časopisa Hereticus je, između ostalog, novo vrednovanje kulturne prošlosti i sadašnjosti. U tom smislu redakcija je nastojala da osvetli progon intelektualaca od strane autoritarnih režima u Srbiji i da pod kritičku lupu stavi stvaraoce u različitim oblastima koji su promovisali diktatorske režime na ovom tlu i tako odlučujuće doprineli marginalizaciji i ostrakizmu autentičnih stvaralaca iz naše kulture.
Nažalost, uprkos demokratskim promenama u političkom sistemu Srbije, mi se još uvek nismo suočili sa zlom autoritarne prošlosti, nismo izvršili prevrednovanje i ponovno čitanje pravnih spisa i umetničkih dela. Lestvica vrednosti je ostala ista, ništa nije pomereno u odnosu na partijska i ideološka vremena. Otuda je kategorički imperativ našeg doba – savladavanje autoritarne prošlosti: prošlost se mora savladati da se ne bi ponovila! Reč je o složenom procesu u kome valja izaći na kraj s minulim mračnim vremenima: zagospodariti, ovladati prošlošću koja je gospodarila nama, i koja će to činiti i dalje ako mi ne ovladamo njome.
U oblasti kulture to, pre svega, znači novo vrednovanje u pravu, umetnosti i svim drugim oblastima stvaralaštva. Na ključnim mestima na kojima se vrše takva vrednovanja ostali su ili isti ljudi ili njihovi učenici i sledbenici. Malo je ko spreman da povuče radikalniji korak. U takvoj situaciji Hereticus pokušava da skine mitske velove sa obrazine autoritarne prošlosti, da objasni zašto se ništa nije izmenilo u poluvekovnoj dominaciji ratničkih pohoda na autentične i autonomne autore i institucije kulture u Srbiji. Istovremeno, on pokušava da skine i maske sa lica mnogih intelektualnih poslenika, dojakošnjih “vrlih ratnika na idejnom i nacionalnom frontu” koji su se isticali u gušenju autonomije stvaralaštva i stvaralačkih sloboda, a koji danas važe kao ljudi demokratske orijentacije i borci za ljudska prava.
Značajan doprinos tim nastojanjima daje i grupa mladih književnika i književnih kritičara okupljena oko projekta “Beton” – dodatka za kulturu pri dnevnom listu Danas. Oni svojom radikalnom kritikom nastoje da detektuju i dekonstruišu nacionalističku ideologiju i umetničku jalovost u proizvodima srpske kulture. Stoga temat u ovom broju posvećujemo jeretičkim inicijacijama grupe “Beton”. Cilj temata je da savremenu kulturnu i književnu scenu u Srbiji osvetli iz ugla reakcija te sredine na radikalnu kritiku koju “Beton” objavljuje.
Kao dominantna obeležja sadašnjeg trenutka u srpskom društvu i kulturi, “Beton” ističe izbegavanje suočavanja sa ratnom prošlošću 90-ih, oportunizam, nedostatak poštene i kompetentne negativne kritike, ruiniranje časopisa i kulturnih institucija. Ovaj temat je sastavljen iz žanrovski heterogenih tekstova, koji se kreću od analitičkih (Saša Ćirić, Saša Ilić) i polemičkih (Aleksandar Pavlović, Saša Ćirić), do satiričko-parodijskih priloga (Tomislav Marković, Miloš Živković). Temat demonstrira, takođe, kako se može voditi učena i oštra, a istinska polemika o krupnim pitanjima estetike, kritike i ideologije koje “Beton” pokreće.
Objavljujući po prvi put temat koji su priredili spoljni saradnici, podsećamo da je redakcija časopisa Hereticus od prvog broja zauzela stav da je časopis otvoren za sve ideje, osim onih koje vređaju nacionalna, verska i rasna osećanja čitalaca. Ali naša otvorenost ne podrazumeva i slaganje sa svim što je na stranicama časopisa od prvog broja objavljeno. Ocene izrečene u prilozima lični su stavovi njihovih autora i ne izražavaju nužno mišljenje ni redakcije ni izdavača. Rukovodeći se dosledno tim načelom, ali i načelom slobode mišljenja i izražavanja, redakcija Hereticusa u tematu objavljuje u neizmenjenom obliku i autorski prilog u kojem će mnogi, zbog prenaglašene upotrebe verba obscena, videti preteranu banalizaciju.
Nakon temata slede uobičajene rubrike Hereticusa. U rubrici Istraživanja objavljujemo tekstove Gorana Markovića o korupciji i Branka Nadoveze o političkoj misli Krste Cicvarića. U Ogledima Predrag Vukasović kritički piše o pojedinim rešenjima i slabostima Zakona o sprečavanju diskriminacije prema osobama sa invaliditetom, sučeljavajući odredbe ovog Zakona sa rešenjima u pravnim aktima Švedske. Rubrika Zbivanja posvećena je ovog puta zaštiti podataka o ličnosti. U rubrici Pogledi su prilozi Dejana Milića o uklanjanju spomenika Đuri Jakšiću, velikom srpskom pesniku i slikaru, iz porte jednog manastira, Marinka Vučinića o protivrečjima tranzicije u Srbiji i Branka Ljuboje o političkim autsajderima. U rubirici Intervju nastavljamo sa objavljivanjem serije razgovora na temu “Poruke i pouke srpskog oktobra 2000. godine”. Ovog puta to su razgovori Silvie Nadjivan sa Miljom Mijanović, Danijelom Maljević, Brankom Ružićem, Vukom Fatićem. Besedu Jelene Reljin, koju je žiri takmičenja u besedništvu u Sremskoj Mitrovici zabranio, objavljujemo u rubrici Cenzurisani tekstovi. Rubrika Dosije prikazuje suđenje i izgon Božidara Todorovića zbog moralno-političke nepodobnosti. I konačno, u rubrici Osvrti, prikazi, recenzije prikazani su: monografija Dragice Vujadinović o političkoj filozofiji Ronalda Dvorkina (Lino Veljak), i knjiga dokumenata o procesima Božidara Todorovića (Marinko Arsić Ivkov).
Beograd, januara 2007. Uredništvo