Vi ste ovde: Arhiva » Hereticus 2003-2 » Dosije o Mihailu Đuriću »

Osuda i izgon Mihaila Đurića

Autor: Jovica Trkulja

Jovica Trkulja Pravni fakultet Beograd

1. — Mihailo Đurić je rođen 22. avgusta 1925. godine. Studirao je pravo, filozofiju i klasičnu filologiju na Pravnom fakultetu i Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Doktorirao je 1954. godine tezom ,,Ideja prirodnog prava kod grčkih sofista‘‘. Iste godine je na beogradskom Pravnom fakultetu izabran za asistenta, gde je potom biran za docenta 1957, za vanrednog profesora 1964. i za redovnog profesora 1969. godine. (Nastavak…)

KomentariNema komentara


Inkriminisani tekstovi Mihaila Đurića - Smišljene smutnje

Hteo bih odmah da jasno i otvoreno kažem da neću govoriti o slovu predloženih ustavnih promena, jer smatram da o tome uopšte nije vredno govoriti. Neću se izjašnjavati ni za ni protiv onog što je napisano, kao što verujem da se ni mnogi od vas neće zadovoljiti da samo ispravljaju i dopunjavaju pojedine formulacije u tekstu koji nam je tako velikodušno ponuđen na uvid. Govoriću o polaznim pretpostavkama i krajnjim konsekvencijama sadašnje ustavne krize, dakle, o nečemu mnogo važnijem, osnovnijem, bitnijem; o nečemu što zakonski tekst ne saadrži, što je u njemu prećutano, što se njime zabašuruje, prikriva, čak i mistifikuje.
Sve što bih imao da kažem o samom tekstu svodilo bi se na to da je on nedovoljan i neprikladan za stvarni razgovor o onome što je u ovom trenutku jedino nužno, makar kako srećno prošlo njegovo predviđeno pretresanje u javnosti. Naravno, ovo odbacivanje ima smisla samo ukoliko postoje bilo kakvi izgledi da se suprotstavimo politici svršenog čina, samo ukoliko još možemo da verujemo da su davno prošla vremena kad su se čitavom jednom narodu mogli nametati tuđi zahtevi kao da predstavljaju njegovo vlastito htenje i potrebu. (Nastavak…)

KomentariNema komentara


Inkriminisani tekstovi Mihaila Đurića - Kamen razdora

Kao što knjige imaju svoju sudbinu, varljivu i ćudljivu kakva je i sama priroda koja dosuđuje život, tako i umetnički spomenici imaju svoj zao udes, svoju hudu sreću, ne manje tešku i mučnu nego knjige. Pogotovo imaju žalosnu sudbinu spomenici podignuti velikim ljudima, budući da veličina koju bi jedno vreme htelo da ovekoveči pomoću njih nikad ne može ostati ista za sve vremena. (Nastavak…)

KomentariNema komentara


Suđenje - optužnica

(Nastavak…)

KomentariNema komentara


Odbrana Mihaila Đurića

Moram najpre da izrazim svoju duboku zabrinutost zbog ovog suđenja, zbog ovog iznenadnog i neopravdanog napada na moju ličnost, zbog ovog grubog vređanja mojih osnovnih ljudskih i građanskih prava. Odbacujem od sebe optuž nicu kao proizvoljnu i neosnovanu. Smatram da je ta optužnica suprotna duhu i slovu pozitivnog zakona ove zemlje. Sama činjenica da je takva optužnica mogla biti podignuta deluje obeshrabrujuće i onespokojavajuće. (Nastavak…)

KomentariNema komentara


Presuda okružnog suda

(Nastavak…)

KomentariNema komentara


Presuda Vrhovnog suda Srbije

(Nastavak…)

KomentariNema komentara


Reagovanja - Za slobodu akademske diskusije

Dnevna štampa obavestila nas je da je podignuta optužnica protiv profesora beogradskog Pravnog fakulteta Mihajla Đurića, člana redakcijskog savjeta Praxis i odbora Korčulanske ljetne škole. Optužnica ga tereti za davanje nacionalistič kih izjava i razbijanje bratstva i jedinstva jugoslavenskih naroda, odnosno državnih osnova SFRJ. Na čemu je zasnovana ova optužnica i koji je njezin stvarni smisao? 1. Izjava za koju se tereti Mihajlo Đurić data je u okviru akademske diskusije koju je organizirao njegov vlastiti Pravni fakultet i u krugu njegovih kolega po struci. (Nastavak…)

KomentariNema komentara


Cogitationis nemo poenam patiaturu

U poslednjih nekoliko godina razvile su se u ovoj zemlji mnoge društvene napetosti i oštri sukobi, koji su, kao što je poznato, dostigli svoj vrhunac, ali i šansu za pozitivnu evoluciju, u junu 1968. godine. Međutim, usled spleta mnogih nepovoljnih okolnosti — kao što uvek biva kada su snage socijalizma i napretka u krizi — događaji su u toku prošle i u prvoj polovini ove godine krenuli u negativnom pravcu. Ono što je ranije izgledalo tek latentno, sada je postalo otvorenije. Pa ipak, jugoslovenska politička pozornica i dalje je mutna, pošto je priroda postojećih društvenih sukoba ostala zamršena i neosvetljena. (Nastavak…)

KomentariNema komentara


Predlog za pomilovanje

(Nastavak…)

Komentari1 komentar


Izvod iz štampe - deo I

ZAVRŠENO SUĐENJE MIHAJLU ĐURIĆU, PROFESORU PRAVNOG FAKULTETA U BEOGRADU BEOGRAD, 14. srpnja.
Pred beogradskim Okružnim sudom u petak je završeno suđenje Mihajlu Đuriću, redovnom profesoru Pravnog fakulteta u Beogradu koji je optužen da je 1971. godine u više mahova govorom na javnom skupu i objavljivanjem članaka u listovima i časopisima, u svrhu neprijateljskog djelovanja protiv našeg društvenog i državnog uređenja, podsticao i pozivao na razbijanje bratstva i jedinstva naroda Jugoslavije, prikazavši pri tome zlonamjerno i neistinito društveno-političke prilike u zemlji, čime je izvršio krivično djelo neprijateljske propagande. (Nastavak…)

KomentariNema komentara


Izvod iz štampe - deo II

PRESUDA OKRUŽNOG SUDA U BEOGRADU
Trajno zabranjeno rasturanje časopisa ,,Filozofija 72‘‘ Rešenjem Okružnog suda u Beogradu, trajno je zabranjeno rasturanje časopisa ,,Filozofija 72‘‘, broj 2, koji izdaje Srpsko filozofsko društvo, zbog uznemiravanja javnosti iznošenjem alarmantnih i neistinitih tvrđenja.
Odluku suda je juče u podne saopštio predsedavajući sudija Ljubomir Radović. U kraćem, usmenom obrazloženju odluke, izneo je da je sud utvrdio iz svih razloga da se trajno zabrani rasturanje časopisa ,,Filozofija 72‘‘. (Nastavak…)

KomentariNema komentara


Epilog - Povratak u nastavu Mihaila Đurića

IZVOD IZ ZAPISNIKA sa XXII sednice Nastavno-naučnog veća Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu, održane 16. oktobra 1989. godine
Nakon celokupne rasprave, Nastavno-naučno veće je jednoglasno donelo NAČELNU ODLUKU O VRAĆANJU U NASTAVU NASTAVNIKA ODSTRANJENIH POČETKOM SEDAMDESETIH GODINA Shodno tome, obavezuje se Uprava Fakulteta da hitno, bez ikakvih odlaganja, najracionalnije, uzimajući u obzir i sve posebne i pojedinačne okolnosti — preduzme sve zakonske i statutarne mere i korake da se što pre i primerenije sprovede načelna odluka. (Nastavak…)

Komentari1 komentar