REZULTATI JAVNE RASPRAVE
O NACRTU ZAKONA O DENACIONALIZACIJI
REPUBLIKA SRBIJA
Republička direkcija za
imovinu Republike Srbije
broj: 011-0003/2007-04
18. oktobar 2007. godine
Beograd
MINISTARSTVO FINANSIJA
Beograd
Razmotrili smo tekst Nacrta Zakona o denacionalizaciji i građevinskom zemljištu, koji nam je, radi davanja mišljenja, dostavljen u prilogu akta Vlade 05 broj 011-6575/2007-1 od 10.10.2007. godine i obaveštavamo vas da, sa aspekta svoga delokruga, Republička direkcija za imovinu Republike Srbije povodom istog daje sledeće mišljenje:
Odredba član 6. stav 2. Nacrta Zakona o denacionalizaciji i građevinskom zemljištu je neprecizna i pravno nesprovodljiva, obzirom da je u prethodnom postupku potrebno utvrditi da se radi o oduzetoj imovini u smislu navedenog zakona, kao i da obveznici vraćanja moraju doneti odgovarajuće odluke od strane svojih nadležnih organa i zaključiti odgovarajući pravni posao koji bi predstavljao pravno valjanu ispravu za upis prava svojine bivšeg vlasnika, a i suprotna je ovim zakonom utvrđenoj nadležnosti organa za odlučivanje po zahtevima za vraćanje oduzete imovine.
Član 14. Nacrta navedenog zakona treba brisati u celini, iz razloga što su odredbe istog suprotne odredbama Ustava i zakona, a posebno načelu zakonitosti i načelu pravne sigurnosti. Savesnost raspolaganja oduzetom imovinom ne može se ceniti prema datumima navedenim u članu 14. Nacrta, a to je 5.10.2000. godine i 8.6.2005. godine, iz razloga što za navedene datume nije vezano donošenje ni jednog pravnog akta kojim bi bila propisana zabrana ili ograničenje raspolaganja oduzetom – podržavljenom imovinom, čime se sadašnjim korisnicima oduzete imovine retroaktivno i neosnovano mogu nametnuti obaveze. Ocena savesnosti raspolaganja, kako je to predloženo članom 14. Nacrta, svodi se na procenu izvesnosti ili neizvesnosti donošenja budućeg propisa za koji ni sadržaj nije bio poznat do donošenja ovog Nacrta, nije mogla da utiče na rad državnih organa, a pre svega na rad Republičke direkcije za imovinu Republike Srbije, jer bi Direkcija i drugi državni organi bili stavljeni u situaciju da ne postupaju i ne primenjuje pozitivne zakonske propise koji su na snazi, a koji ne zabranjuju takvu vrstu pravnih poslova, te se ne može pretpostavka o donošenju nekog propisa u pravnom sistemu postaviti iznad pozitivnog zakonskog propisa, a pogotovo pretpostaviti sankcija za činjenje nečega što je dopušteno pozitivnim zakonskim propisima u vreme činjenja. Takođe, treba brisati i stav 3. člana 14. Nacrta navedenog zakona jer navedena odredba proizilazi iz načela pravne sigurnosti i poštovanja stečenih prava.
U članu 19. Nacrta navedenog zakona u stavu 1. treba brisati reči “koji su postojali na dana 8. juna 2005. godine” iz razloga koji su navedeni u komentaru–primedbama na član 14. Nacrta istog zakona i poštujući opštepoznato pravno načelo pravne sigurnosti, treba iste zameniti rečima “koji postoje na dan stupanja na snagu Zakona o denacionalizaciji i građevinskom zemljištu” i tu navedeni stav završiti tačkom, a preostali deo teksta u stavu 1. člana 19. Nacrta navedenog zakona treba brisati.
U članu 20. Nacrta navedenog zakona, iz razloga navedenih kod primedbi na član 14. Nacrta istog zakona, potrebno je brisati stav 5. koji glasi:
“Ukoliko je obveznik otuđio nepokretnosti ili pokretnu stvar koja je predmet denacionalizacije, nakon 8. juna 2005. godine, vrednost koja je dobijena u zamenu (novac, druga nepokretnost i dr.) stupa na mesto predmeta restitucije i ustupa se korisniku, a u svakom slučaju obveznik odgovara korisniku naknadu štete za tržišnu vrednost otuđene stvari”.
U članu 25. Nacrta navedenog zakona, u stavu 4. posle reči “ne gase se”, treba staviti tačku, a preostali deo teksta brisati iz razloga navedenih u primedbama na član 14. Nacrta navedenog zakona.
U članu 27. odredbe tačke 1) u stavu 1 i odredbe tačke 1) u stavu 3. treba usaglasiti sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji koje se odnose na javno građevinsko zemljište.
U članu 37. stav 7. Nacrta navedenog zakona upis prava svojine, odnosno susvojine po službenoj dužnosti, na katastarskoj parceli uknjižnjnog vlasnika objekta trebalo bi usloviti posedovanjem pravnog osnova (ugovor, rešenje i dr.) o sticanju prava gradnje na zemljištu, a ukoliko isti takvu ispravu ne poseduje treba propisati da će na takvom zemljištu ostati upis prava svojine Republike Srbije (u skladu sa odredbama Zakona o nasleđivanju, da je država krajnji naslednik i odredbama Zakona o osnovama svojinskopravnih odnosa da napuštena stvar prelazi u državnu svojinu), koja će sa vlasnikom objekta, odnosno suvlasnicima objekta u skladu sa važećim propisima zaključiti odgovarajući pravni posao.
Član 40. Nacrta navedenog zakona u celosti treba uskladiti sa predloženom izmenom člana 37. stav 7. istog Nacrta zakona, odnosno upis prava svojine treba usloviti postojanjem pravnog osnova za dosadašnje pravo korišćenja navedenog zemljišta, a ukoliko isti osnov ne poseduje, onda vlasnik građevinskog zemljišta ostaje Republika Srbija. Ukoliko je, protivno dosadašnjim zakonima kojima je regulisano raspolaganje građevinskim zemljištem, upisana društvena svojina, treba izvršiti na takvom zemljištu upis svojine Republike Srbije.
U članu 42. Nacrta navedenog zakona treba iz ranije navedenih razloga brisati reči: “a naročito ako je šteta prouzrokovana očiglednim zanemarivanjem interesa bivšeg vlasnika posle 8. juna 2005. godine”.
Član 82. Nacrta navedenog zakona treba brisati u celosti, iz razloga što Zakon o prijavljivanju i evidentiranju oduzete imovine nije sadržavao odredbu kojom je bilo zabranjeno ili ograničeno raspolaganje takvom imovinom, nego je takva imovina ostala u slobodnom pravnom prometu.
Posebno ističemo, da odredbe navedenog Nacrta zakona nisu jasne i precizne, niti usaglašene sa odredbama Ustava i zakona kojima se propisuju prava i slobode građana, pre svega prava na jednakost i ravnopravnost, niti je obezbeđeno poštovanje načela zakonitosti i načela pravne sigurnosti.
DIREKTOR
dr Milan Tomić
[...] Rezultati javne rasprave o Nacrtu zakona o denacionalizaciji AKPC_IDS += "554,"; [...]
Ovo je odlicno napisano.Moj deda je sagradio kucu jos 1939 godine za vreme Agrarne reforme(Antic R.Dragoljub),1948 godine je oduzeta imovina i mi cekamo zakon o povratku imovine(denacionalizacija i konfiskacija kuce).