Vladimir Vodinelić, Saša Gajin
– Model –
PREAMBULA
Slobodno se izražavajući o javnim stvarima, odnosno o svemu onome o čemu javnost ima opravdani interes da zna, novinari i drugi medijski poslenici (urednici, snimatelji, fotoreporteri, montažeri, producenti i drugi, dalje: novinari) poštuju demokratsko ustavno uređenje i zakone. U svom radu novinari se rukovode sledećim načelima i pravilima novinarske struke.
1. Novinarska paŽnja
Pre objavljivanja informacije novinar i urednik sa pažnjom primerenom okolnostima (pažnja dobrog novinara) savesno proveravaju njenu podudarnost sa činjenicama (istinitost), kao i to da li ona obuhvata sve činjenice potrebne da se izbegne stvaranje pogrešne predstave (potpunost).
Što su posledice objavljivanja informacije teže, veća je pažnja pri proveri istinitosti i potpunosti informacije.
Ne objavljuje se informacija bez imalo dokaza u pogledu njene istinitosti i potpunosti.
Informacija u čiju istinitost ili potpunost postoji sumnja, objavljuje se samo kada to opravdavaju izuzetne okolnosti.
Pošto saznaju da su objavili neistinitu ili nepotpunu informaciju, novinar i urednik će bez odlaganja ispraviti grešku objavljivanjem istinite, odnosno potpune informacije.
Pre objavljivanja informacije novinar i urednik nastoje da onome na koga se informacija odnosi pruže priliku da se izjasni.
2. Integritet novinara i urednika
Nalog savesti
Novinar i urednik imaju pravo da svoj posao obavljaju savesno, u skladu sa pravilima novinarske struke.
Novinar i urednik snose odgovornost za svoj rad.
Odgovornost za propust u vršenju novinarskog posla ne može se preneti na drugog.
Urednik snosi odgovornost za novinarske priloge koji nisu potpisani ili su objavljeni pod pseudonimom.
Odnos novinara i urednika
Novinar prima naloge u vezi sa svojim poslom isključivo od urednika.
Novinar ima pravo da bude upoznat sa uređivačkom politikom javnog glasila za koje radi.
Novinar ima pravo da odbije nalog kojim se krše zakonska pravila i pravila novinarske struke, a posebno da objavi neistinitu ili nepotpunu informaciju, da potpiše prilog koji nije njegov, odnosno onaj koji je bitno izmenjen u uređivačkom postupku, kao i da odbije da izvrši nalog koji protivreči uređivačkoj politici javnog glasila za koje radi.
Zahtevi, pretnje i prinude
Svi oblici zahteva, pretnji i prinuda prema novinaru ili uredniku predstavljaju najgrublju povredu slobode štampe.
Objavljivanje, izmena, odnosno uzdržavanje od objavljivanja informacije pod uticajem zahteva, pretnji i prinuda predstavljaju grubu povredu pravila novinarske struke.
Sukob interesa
Sukob interesa postoji kada novinar ili urednik teži da zadovolji svoj ili tuđi poseban interes (individualni ili grupni, interes udruženja, kompanije, političke partije, ekonomski, ideološki i sl.), a naročito kada zbog toga ne može da obavi svoj posao sa sigurnošću u kvalitet i nepristrasnost informacija.
Poziv novinara i poziv političara ili javnog funkcionera su nespojivi.
Novinar i urednik bitno ugrožavaju nezavisnost svog rada naročito ako:
– koriste informacije do kojih su došli u obavljanju posla, mogućnost objavljivanja informacija ili svoj status radi sticanja dobiti za sebe ili druge;
– obavljaju posao sličan poslu novinara van javnog glasila za koje rade, kao što je posao obuke drugih lica za održavanje komunikacije sa javnošću, vođenje konferencija za štampu, promocija proizvoda ili usluga i sl.;
– primaju poklone ili prihvataju druge koristi i pogodnosti veće vrednosti koji su na neposredan ili posredan način vezani za posao kojim se bave;
– izveštavaju drugačije nego inače o događajima i aktivnostima kojima je sponzor javno glasilo za koje rade;
– preduzimaju službena putovanja o tuđem trošku.
Najgrublju povredu nezavisnosti rada kao i svoje funkcije u društvu čini novinar ili urednik koji pristane da bude doušnik ili agent službe bezbednosti.
Profesionalno usavršavanje
i učešće u takmičenju
Novinar i urednik slobodni su da učestvuju u:
– profesionalnom usavršavanju koje organizuju udruženje novinara ili drugo strukovno udruženje;
– takmičenju ili odlučivanju o pobedniku takmičenja koje se neposredno odnosi na novinarski posao.
Ugovor o radu
Temelj nezavisnog rada novinara i urednika čini ugovor o radu ili drugi ugovor o angažovanju.
Novinar i urednik slobodni su da se obrate udruženju novinara u cilju dobijanja pravne pomoći prilikom zaključenja ugovora o radu ili drugog ugovora o angažovanju, kao i ako sa poslodavcem povedu radni ili drugi spor.
Sindikalno i profesionalno udruživanje
Sindikalno i profesionalno udruživanje novinara spada u red njihovih osnovnih prava.
Novinaru ne može biti pogoršan položaj u javnom glasilu za koje radi zbog članstva u sindikatu ili profesionalnom udruženju.
Upotreba ličnih dobara novinara i urednika
Ime, lik i glas novinara i urednika mogu se koristiti za reklamne svrhe samo uz njihovu saglasnost.
Novinar i urednik zadržavaju pravo na novčanu naknadu za ekonomsko iskorišćavanje njihovih ličnih dobara.
3. Prikupljanje i objavljivanje
informacija
Načela prikupljanja informacija
Novinar izveštava javnost kao svedok događaja ili na osnovu činjenica i dokaza u čije poreklo i istinitost ne sumnja.
Novinar upotrebljava sva dopuštena sredstva istraživanja radi dolaženja do istinite i potpune informacije.
Novinar sa pažnjom primerenom okolnostima bira izvor informacija i proverava istinitost i potpunost informacija do kojih je došao.
Nezakonit i nemoralan način
prikupljanja informacija
Informacije se ne prikupljaju na nezakonit i nemoralan način.
Ako se radi o slučaju od izuzetnog javnog značaja, novinar će uz informaciju do koje je došao na nezakonit ili nemoralan način objaviti podatke o načinu pribavljanja informacije, kao i opravdanje za svoj postupak.
Plaćanje informacije i korišćenje pretnje
radi dolaženja do informacije
Novinar ne plaća informaciju, ne nudi drugu uslugu u zamenu za informaciju, niti koristi pretnju da bi došao do informacije, osim ako je to jedini način da pribavi informaciju za koju je neophodno da je javnost zna.
Prikupljanje i objavljivanje informacija
u slučaju nesreće
Spasavanje života lica, odnosno ukazivanje pomoći povređenima ili žrtvama, za novinara je preči zadatak od prikupljanja i objavljivanja informacija.
Identifikacija novinara i upozoravanje
izvora informacija
Novinar je dužan da se prilikom prikupljanja informacija predstavi kao novinar.
Novinar je dužan da lice od koga želi da dobije informacije unapred obavesti da bi sadržaj razgovora mogao biti objavljen.
Uslove pod kojima izvor informacija pristaje na razgovor novinar sa njim razjašnjava unapred, pre otpočinjanja razgovora.
Novinar ne mora dopustiti naknadnu izmenu dogovorenih uslova.
Novinar će prikriti svoj identitet, odnosno upotrebiti skrivenu kameru ili mikrofon samo ako je to jedini način da se dođe do informacija o slučaju od izuzetnog javnog značaja.
Profesionalna tajna
Novinar kao profesionalnu tajnu čuva podatke koji su mu saopšteni u poverenju (državna, vojna, službena, poslovna ili druga tajna), osim ako se radi o planiranju i izvršenju krivičnog dela.
Izvor informacija
Javnost ima opravdan interes da zna ko je izvor informacija.
Radi očuvanja poverenja javnosti, novinar po pravilu objavljuje identitet lica od koga je dobio informacije.
Novinar pristaje na čuvanje identiteta izvora informacija ako ne može da je pribavi od izvora koji ne zahteva anonimnost.
Izvor informacija dobijenih u poverenju novinar ne identifikuje, osim uz pristanak izvora ili ako je zakonom određeno drugačije.
Dogovor o obavezi čuvanja identiteta izvora informacije se ne podrazumeva.
Novinar ne može da se obaveže na čuvanje izvora informacije ako se čuvanjem izvora informacije ugrožavaju životno važni interesi.
Identifikovanje nije samo neposredno predočavanje identiteta izvora informacije, već bilo koja radnja kojom se doprinosi njegovoj odredivosti.
Novinar sa povećanom pažnjom proverava istinitost i potpunost informacija ako izvor zahteva da ostane anoniman.
Lično učešće u događaju
Ako je novinar lično umešan u događaj o kome izveštava, posebno ako je i on sam postao žrtva ili je u događaju povređen, o tome će u novinarskom prilogu obavestiti javnost ili će se uzdržati od objavljivanja informacija o tom događaju.
Glasine
Glasine i druge neproverene vesti mogu biti objavljene samo ako se radi o slučaju od izuzetnog javnog značaja.
Prilikom njihovog objavljivanja mora biti jasno označeno da se radi o neproverenim informacijama.
Obmanjivanje javnosti
Novinar ne prikriva i ne izostavlja važne informacije do kojih je došao, ne falsifikuje dokumenta, razgovore ili slike, niti objavljuje izmišljene tvrdnje.
Montažom ili drugom intervencijom, naročito fotomontažom, tonskom ili video montažom, ne sme se obmanjivati javnost.
Montaže i druge intervencije moraju biti jasno označene.
Napomenom uz arhivske fotografije, crteže i druge vizuelne predstave koje prate tekst, mora se jasno reći da se radi o ilustracijama.
Intervju
Na zahtev intervjuisanog, novinar omogućuje autorizaciju intervjua.
Dopušteno je objaviti neautorizovan intervju ako:
– intervjuisani u dogovorenom ili razumnom roku nije izvršio traženu autorizaciju;
– ako tekst nije moguće autorizovati usled nedostatka vremena, a intervjuisani se izričito saglasio sa objavljivanjem.
Nakon autorizacije, reči intervjuisanog mogu se izmeniti jedino nužnom lektorskom intervencijom.
Naslovi, najave i lidovi
Naslovi, najave i lidovi uvek odražavaju suštinu novinarskog priloga.
Naslovi i najave moraju biti praćeni novinarskim prilogom.
Plagijat
Plagijatom se najgrublje krše pravila novinarske struke.
Kada se u novinarskom prilogu preuzima ili na drugi način koristi tuđi prilog, navode se podaci o javnom glasilu u kome je prvobitno bio objavljen, kao i podaci o autoru priloga.
Prepoznatljivost vrednosnih sudova
U novinarskom prilogu mora biti prepoznatljivo šta su podaci o događaju ili druge dokazane, odnosno proverljive činjenične tvrdnje, a šta su lična mišljenja ili drugi vrednosni sudovi.
Prepoznatljivost reklama
i drugih saopštenja
Pristrasno, nekritičko, odnosno novinarskim razlozima nemotivisano prikazivanje proizvođača, robe ili usluge u novinarskom prilogu predstavlja nedopušteno skriveno reklamiranje.
Oblici i sadržina informacije koja nije novinarski prilog moraju nedvosmisleno da ukazuju na to da se radi o reklami, plaćenom saopštenju, saopštenju za javnost i sl.
Istraživanje javnog mnjenja i ankete
Uz podatke o rezultatima istraživanja ili anketa, objavljuju se i podaci o naručiocu, uzorku ispitanika, kao i o teritoriji i vremenskom periodu za koje se rezultati vezuju.
Embargo
Urednik je u obavezi da poštuje zahtev izvora informacije da se informacija ne objavi pre određenog vremena ako za to postoji naročito opravdan razlog, na primer, ako se radi o sadržaju govora koji bi tek trebalo da bude održan, unapred spremljenom izveštaju ili informaciji o sadržaju budućeg događaja i sl.
Pisma čitalaca i učešće u programu
Javna glasila omogućuju, prema sopstvenim pravilima, čitaocima, slušaocima i gledaocima da se neposrednim obraćanjem uključe u oblikovanje javnog mišljenja.
Pismo čitaoca se može objaviti ako se iz njegovog oblika i sadržine jasno zaključuje da je objavljivanje u skladu sa namerom autora.
Pretpostavlja se da namera objavljivanja postoji ako se u pismu čitaoca upućuje na tekst koji je u tom glasilu već objavljen ili na slučaj od javnog interesa.
Pismo čitaoca se objavljuje pod imenom autora, ali bez njegove adrese.
Na izričit zahtev, urednik izuzetno može da pristane da tekst pisma objavi i bez navođenja autorovog imena.
Urednik neće objaviti pismo čitaoca ako postoji neotklonjiva sumnja u pogledu identiteta autora.
Dozvoljene su lektorske intervencije u tekstu pisma.
Urednik može da sažme pismo čitaoca bez izmene smisla teksta, osim kada se autor tome izričito protivi.
Obaveza čuvanja profesionalne tajne odnosi se i na sadržaj pisama čitalaca.
Kontakt programi, emisije uživo
Učesnik u emisiji koja se emituje uživo a koji nije novinar, kao i lice koje se javlja u kontakt program, odgovaraju za informacije koje tom prilikom iznesu.
Novinar i urednik obavezni su da iz emisije, odnosno programa, isključe lice čiji su iskazi i ponašanje uvredljivi ili inače pravno ili moralno nedopustivi.
Nelojalna konkurencija
Novinari ne konkurišu jedni drugima na nelojalan način.