Članom 21. Nacrta Konvencije uređena je materija prava na zdravlje i rehabilitaciju. Mnoge državne delegacije, poput EU i Meksika, istakle su da je pitanje rehabilitacije mnogo šire od čisto medicinskog fenomena i predložile da se ovaj član bavi samo medicinskom rehabilitacijom, a druge, poput Indije, Izraela, Jemena, Libana, predložile su usvajanje dva odvojena člana, jedan o zdravstvenoj zaštiti i jedan o rehabilitaciji.
Nacrt Konvencije uredio je mere za ostvarivanje prava na rad osoba sa invaliditetom članom 22. Državne delegacije saglasile su se da je osobama sa invaliditetom neophodno omogućiti da ostvare pravo na rad, ali su na donekle različite načine predlagale spisak potrebnih mera.
EU je predložila uopštenije formulisanje mera uz argumentaciju da bi nabrajanje pojedinih mera bilo kontraproduktivno jer bi se države osećale obaveznim da sprovedu samo izričito navedene mere. EU je takođe insistirala na konceptu razumnih adaptacija (“reasonable accomodation”) na radnom mestu za zaposlene osobe sa invaliditetom. Druge države predlagale su iscrpne liste mera.
Članom 23. Nacrta Konvencije uređena su pitanja socijalne sigurnosti i adekvatnog životnog standarda osoba sa invaliditetom. Mnoge od zemalja u razvoju podržavale su prilično preskriptivan i detaljan tekst Nacrta Radne grupe, povezujući osiguravanje adekvatnog životnog standarda sa međunarodnom saradnjom, tj. finansijskom podrškom razvijenih zemalja i međunarodnih agencija. Razvijene zemlje, pre svih EU, zalagale su se za manje preskriptivan tekst i upozoravale na opasnost od ponovnog formulisanja već uređenih prava iz Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima.
Nacrt Konvencije je članom 24. uredio materiju mera za učešće osoba sa invaliditetom u kulturnom i sportskom životu. Veći broj državnih delegacija, pre svih EU, izrazile su bojazan da bi suviše preskriptivan tekst Nacrta ponuđen od strane Radne grupe mogao, suprotno namerama predlagača, da sputa i ograniči, umesto da podstakne uživanje prava u sferama kulture i sporta od strane osoba sa invaliditetom.
Konvencija o promovisanju i zaštiti prava i dostojanstva osoba sa invaliditetom trenutno je najznačajniji akt iz sfere ljudskih prava kojim se Ujedinjene nacije bave. Oči celokupne stručne javnosti koja se bavi pitanjima ljudskih prava uprte su u Ad hoc komitet, a njegov rad se pomno prati. Kao i kod drugih akata iz oblasti ljudskih prava (npr. paktova o građanskim i političkim, odnosno ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima) i Konvencija o promovisanju i zaštiti ljudskih prava osoba sa invaliditetom iziskuje vreme, strpljiv i temeljit rad kako bi se došlo do najkvalitetnijeg mogućeg teksta koji bi bio prihvatljiv za što veći broj država koje bi Konvenciju potpisale i ratifikovale, ili joj pristupile. Ohrabruje činjenica da su tokom zasedanja Ad hoc komiteta državne delegacije nedvosmisleno izrazile političku volju i posvećenost usvajanju kvalitetne konvencije u najkraćem mogućem, realnom roku. Saradnja, otvorenost i kontinuirana interakcija između državnih delegacija i nevladinih organizacija osoba sa invaliditetom predstavlja dodatan kvalitet u radu, svojevrsnu dobrodošlu novinu u metodologiji delovanja sistema Ujedinjenih nacija i zalog koji garantuje usvajanje kvalitetnog akta koji će odgovarati interesima osoba sa invaliditetom. Posebno apostrofiranje zaslužuje i ozbiljan, temeljit i pozitivan pristup Srbije i Crne Gore radu na nacrtu Konvencije. Posle inicijative organizacija osoba sa invaliditetom, nadležni državni organi uključili su se u rad na Konvenciji, obezbeđujući pri tome kontinuirane konsultacije sa organizacijama osoba sa invaliditetom i učešće eksperata tih organizacija u državnoj delegaciji.
Na ovaj način Srbija i Crna Gora je i doprinela porastu ugleda naše zemlje u izuzetno delikatnoj materiji zaštite i promovisanja ljudskih prava. Ohrabruje činjenica da je naša zemlja već ostvarila jednu od obaveza koje Nacrt Konvencije predviđa – ustavnopravnu zabranu diskriminacije po osnovu invalidnosti (stav 3. člana 3. Povelje o manjinskim i ljudskim pravima Srbije i Crne Gore), a ukoliko Narodna skupština Republike Srbije usvoji Zakon protiv diskriminacije osoba sa invaliditetom, još jedna od obaveza iz članova 4. i 7. Nacrta Konvencije biće uspešno realizovana i pre no što konačni tekst Konvencije bude usaglašen pod okriljem Ujedinjenih nacija.*
Damjan Tatic
CONVENTION UN RIGHTS OF PERSONS WITH DISABLITIES
Summary
Draft Convention on Promotion and Protection of Rights and Dignities of Persons with Disabilities is currently the most significant human rights treaty that is being prepared within the UN framework. In December 2001, at the initiative of Mexico, UN General Assembly set up Ad Hoc Committee that will be in charge of drafting the Convention. So far Committee had 4 sessions. Early in 2004 Working group of experts of Ad Hoc Committee came up with draft text that is currently discussed by state delegations and observers in the Ad Hoc Committee. Draft of Convention is based on the principles of respect for dignity and right of persons with disabilities to decide about their lives, non- discrimination, full participation of persons with disabilities in all spheres of social life on basis of equality, respect for disability as part of human diversity, sex and gender equality. Draft prescribes for obligations of states to amend or nullify the acts contrary to the Convention, to prohibit discrimination on ground of disability in their Constitutional Acts, and adopt appropriate antidiscrimination legislation. States should mainstream disability issues into all economic planning and policies, consult representatives of persons with disabilities on all relevant issues and immediately ensure realization of political rights of persons with disabilities. Economic and social rights of persons with disabilities shall be realized to the maximum extent of each state’s available resources. Serbia and Montenegro takes work on drafting of this UN Convention very seriously and it has engaged disability movement expert to be member of its’ delegation to UN Ad Hoc Committee.
Key words: Convention on Promotion and Protection of Rights and Dignities of Persons with Disabilies, UN Ad Hoc Committee, human rights of persons with disabilities, dignity of persons with disabilities, non-discrimination, reasonable accomodation, equal opportunities, accessibility, disability movement.
* Autor teksta je ekspert Srbije i Crne Gore u Radnoj grupi Ad hoc komiteta Ujedinjenih nacija za izradu nacrta Konvencije o zaštiti i promovisanju prava i dostojanstva osoba sa invaliditetom i član džavne delegacije Srbije i Crne Gore koja učestvuje u radu Ad hoc komiteta UN.
S obzirom da Konvencija podrazumjeva to da se do sada korisceni akti odbace koji nisu po planu pomenute Konvencije mislim da je apsurdno i nelogicno govoriti o necemu takvom.